Kako ekstroverti podnose izolaciju u odnosu na introverte?

Psihološki pojmovi „introvert“ i „ekstrovert“ su pojmovi koji su čvrsto ušli u svijest savremenog društva. Ovu klasifikaciju napravio je čuveni švicarski psihijatar i teoretičar analitičke psihologije C. Jung (1875 – 1961) i prema njegovoj teoriji predloženi psihotipovi predstavljaju ekstremne vrijednosti skale, ali većina ljudi se nađe negdje na sredini i oni su ambivari.

Etimološka analiza

Ekstraverzija je riječ latinskog porijekla, složenica nastala od riječi extra i vertere – što zajedno znači okretanje ka spolja ili prilagođavanje spoljašnosti.

Introverzija (lat.intro, vertere) podrazumjeva okretanje ka unutra.

Postoji nekoliko različitih interpretacija pojmova ekstraverzije odnosno introverzije. Danas je najčešće prisutno bihejviorističko tumačenje pojmova ekstraverzije odnosno introverzije, odnosno tumačenje koje se oslanja uglavnom na to koliko je osoba društvena i na njene obrasce ponašanja u društvu.

Karakteristike ekstroverta:

– najvažnije odluke nisu određene ličnim mišljenjem, već vanjskim okolnostima;
– unutrašnji svijet osobe podložan je vanjskim zahtjevima;
– svijest je usmjerena na objektivne incidente;
– zakoni i norme bliskog okruženja su osnova aktivnosti.

Karakteristike introverta:

– važne odluke rezultat su subjektivnog stava;
– unutrašnji svijet je zaštićen od vanjskih uticaja ličnim mišljenjem;
– svijest istražuje svijet kroz prizmu subjektivne procjene;
– osnova aktivnosti su lične težnje.

Reakcije na stresnu situaciju

Trenutna pandemija zbog koje se cijeli svijet nalazi u jednoj vrsti socijalne izolacije, jeste stresna situacija, a reakcija na stresnu situaciju jednim dijelom zavisi od postavke ličnosti.

Introvert će pokušati pronaći izlaz kroz filozofsku refleksiju ili okretanje ka Bogu. Takve osobe vole biti same, uživaju u miru i tišini. Posmatrajući iz konteksta socijalne izolacije introverte neće puno uznemiriti ova situacija.

Za razliku od introverta, ekstrovertima ovaj karantin bi mogao teško pasti. Ekstrovert će tražiti izlaz iz teške situacije u vanjskom svijetu, na način što će tražiti pomoć od prijatelja, rođaka, ljekara ili bilo kojeg izvora koji obećava pomoć. Ektroverti su osobe koje ne vole previše biti sami i vole upoznavati nove ljude. Tokom izolacije mogli bi razviti strahove i biti tjeskobni, jer nisu navikli biti „pod ključem“ bez prijatelja i izlazaka.

Ektrovertima ovo može biti neobično i naporno, dok introverti imaju manju potrebu za iskustvom užitka i uzbuđenja. Naravno ovo su sve generalizacije, obzirom da introverti nisu imuni na usamljenost.

Bez obzira kojem tipu više pripadali, osobe sa ranjivom ličnošču uz psihološku podršku mogu lakše proći kroz ovu stresnu situaciju.

Ljudi najčešće nisu isključivo introverti ili ekstraverti, već je u pitanju spektar u okviru kojeg svako zauzima specifičnu, složenu i slojevitu poziciju.

Adnan Bajramović
Magistar psihologije
Geštalt psihoterapeut pod supervizijom