Hipertireoza predstavlja stanje povećane aktivnosti štitnjače, čija je posljedica prekomjerno lučenje njezina hormona, dakle ona u krv izlučuje više hormona nego što je našem organizmu potrebno. Hormoni štitnjače regulišu proizvodnju energije, nivo holesterola, potrošnju kalorija, utiču na rad srca, probavu, mišiće, ali ujedno i na našu psihu.

Intenzitet simptoma ovisi o ozbiljnosti poremećaja, količini vremena proteklog od pojave hipertireoze kao i o dobi bolesnika. Najčešći simptomi hipertireoze su:

• nervoza, promjene u ponašanju, slabost i umor
• drhtanje ruku, ubrzan i neravnomjeran rad srca, lupanje srca, gubitak daha, čak i prilikom odmora
• povećana neugoda boravkom u toplim prostorijama i teže podnošenje topline, prekomjerno znojenje
• učestalo obavljanje velike nužde, ponekad i proljev
• gubitak kose
• gubitak tjelesne težine
• kod žena, moguća je i pojava neredovite mjesečnice ili pak potpunog gubitka mjesečnice

Ukoliko patite od simptoma hipertireoze, bitno je izbjegavanje stresnih situacija, jer stres može biti presudan okidač za ubrzan rad štitne žlijezde. Pored toga bitno je izbjegavanje kofeina  budući da je dokazano da se uz kofein simptomi hipertireoze pogoršavaju. Pušenje i alkohol takođe hipertireoza najstrožije zabranjuje,  jer mogu biti okidač za pogoršanje simptoma.

Veoma je važno rano otkrivanje i dijagnosticiranje hipertireoze. Odrasle osobe, prije svega žene bi trebale, prema preporukama stručnjaka, početi sa pregledima hormona štitnjače u 35. godini života, te iste preglede ponavljati svakih 5 godina.

Do dijagnoze hipertireoze, liječnik dolazi mjerenjem razine hormona štitnjače u krvi.

Način liječenja hipertireoze zavisi od vrste poremećaja, veličine štitnjače, prisutnosti gušavosti, starosti pacijenta te o trudnoći. Liječenjem se nastoji uspostaviti hormonalna ravnoteža u organizmu te sniziti razina hormona štitnjače u krvi a to se mođe postići na nekoliko načina: korištenjem antitireoidnih lijekova koji koče stvaranje hormona štitnjače, liječenjem radioaktivnim jodom ili hirurškim zahvatom. Iako se simptomi hipertireoze gube najčešće nakon šest do osam nedjelja, lijekove treba nastaviti uzimati najmanje godinu dana, a u nekim slučajevima i mnogo duže. Veoma je bitno nastaviti sa redovnim kontrolama jer u oko 30-40% slučajeva, nakon liječenja antitireoidinim lijekovima, bolest se ponovo vraća.

Najčešći način liječenja hipertireoze uzrokovane nedoznom toksičnom strumom je liječenje radioaktivnim jodom, koji se uzima u obliku tekućine ili tableta, a zatim oštećuje stanice štitnjače i njihovu sposobnost lučenja hormona. Posljedica takvog liječenja mođe biti pojava hipotireoza, stanje obrnuto hipertireozi, kada je razina hormona štitnjače u krvi niđa od normalne. Do toga dolazi zato što radioaktivni jod često uništi veći dio funkcije štitne žlijezde. Ukoliko liječenje hipertireoze radioaktivnim jodom ili antitireoidnim lijekovima ne  dovodi do poboljšanja, u tom slučaju se pristupa hirurškom odstranjivanju jednog dijela ili cijele štitne žlijezde.

Hirurško odstranjivanje je metoda liječenja i u slučaju da štitna žlijezda naraste do veličine kojom pritišće vratne vene ili dovodi do teškoća u disanju i gutanju.U večini slučajeva, posljedica liječenja radioaktivnim jodom ili hirurškog odstranjivanja štitnjače je pojava hipotireoze što implicira potrebu za doživotnim liječenjem hormonskim nadomjestcima, odnosno sintetskim hormonima štitnjače. Iz tog razloga je važno periodično kontrolirati vrijednosti hormona štitnjače i TSH. Hipertireoza koja se ne liječi mođe ozbiljno ugroziti vaše zdravlje, jer vremenom može dovesti do ubrzanog rada srca, atrijalne fibrilacije ili čak prestanka rada srca.