Za bol koji se najčešće javlja iznenada, lokalizirano iza grudne kosti (retrosternalno), a širi se u lijevu ruku i rame, čije je trajanje od 5 do 20 minuta, može se reći kako, skoro sigurno, ukazuje na anginu pektoris. Angina pektoris je oblik koronarne ili ishemijske bolesti srca, koja se karakteriše tipičnom retrosternalnom boli pri naporu, koja nastaje usljed suženja (stenoze) jedne ili više koronarnih arterija ( do 75% i više) što dovodi do oslabljenog snabdijevanja srčanog mišića sa krvi, kiseonikom i hranjivim materijama (ishemija). Anginoznu bol najčešće aktivira nagli, jači fizički napor,naglo opterećenje, nagli početak kretanja, ozbiljan emotivni stres… Napad se manifestuje kroz bol u grudima po tipu stezanja, drobljenja, probadanja, žarenja ili pritiska. Ovdje je važno reći da anginozna bol najčešće iščezava, par minuta, po prestanku napora.

Angina pektoris klasificira se u tri oblika, kao angina pri naporu, nestabilna angina i varijabilni Prinzmetalov oblik. Kod nestabilne angine pektoris bol se ne provocira fizičkim stresom, istih je karakteristika, ali traje duže od 25 minuta i intenzitet boli se ne smanjuje bez obzira i na davanje terapije nitroglicerinom. Jačina bola varira, od tek blagog pritiska u sredini grudnog koša (stabilna angina pektoris), do vrlo jakog bola praćenog lupanjem srca, znojenjem, mučninom i osjećajem neposredne smrti (nestabilna angina pektoris ili infarkt miokarda).Kod Prinzmetalovog oblika pojava boli ne vezuje se za napor i javlja se ciklično u stanju mirovanja, kao i po buđenju.Pacijenti sa ovim vidom angine, najčešće se žale na aritmiju. Anamnestički podaci pomoći će i ljekaru i pacijentu u preventivnom reagiranju, po pitanju nastanka ove bolesti.

Ključni faktori rizika za nastanak koronarne bolesti su: hipertenzija, šećerna bolest, gojaznost, pušenje, povišen holesterol u krvi, stres, smanjena fizička aktivnost, nasljeđe. Fizikalni pregled i snimanje EKG-a u mirovanju, nezaobilazna su osnovna dijagnostika.Podsjetićemo da je EKG u mirovanju kod bolesnika sa stabilnom anginom pektoris kod najvećeg broja pacijenata normalan. Tada se za postavljanje ispravne dijagnoze koriste i dodatni pregledi među kojima važno mjesto zauzima UZ(ultrazvuk) srca sa colordopler mjerenjima. Takođe je potrebno uraditi i test opterećenja (ergometrija) , kako bi se postupnim fizičkim opterećenjem izazvali subjektivni ili objektivni znaci ishemije srčanog mišića (elektrokardiografske i hemodinamske promjene).Ukoliko je ergometrijski nalaz pri submaksimalnom ili maksimalnom opterećenju negativan, smatra se da se ne radi o koronarnoj bolesti.

Primjena ostalih dijagnostičkih postupaka poput koronarografije, namijenjena je pacijentima sa potvrđenom anginom pektoris, ali je potrebno ustanoviti lokalizaciju i stepen suženja koronarnih arterija, procijeniti očuvanost funkcije lijeve komore i mogućnost nastanka akutnog infarkta miokarda ili iznenadnesrčane smrti. Veoma važno je napomenuti da u cilju prevencije koronarnih bolesti uvijek vrijedi sljedeća preporuka: ako je u porodici neko od najbližih već imao srčani udar, preporučuje vam se da i sami uraditi preventivnu dijagnostiku, dakle UZ srca i ergometriju, i na taj način otklonite eventualnu zabrinutost koju vam nameće porodična anamneza.

Liječenje angine pektoris počinje, prije svega, eliminisanjem faktora rizika, a potom se primjenjuje medikamentozna terapija, koja podrazumijeva suzbijanje i sprečavanje napada.U suzbijanju napada angine pektoris, kao naječešći lijek izbora, koristi se nitroglicerin sublingvalno, ali i u obliku spreja, koji djeluje već za sedam sekundi, a trajanje djejstva je od 15 do 30 minuta. Terapijsko liječenje može biti veoma uspješno ukoliko se započne na vrijeme. Najbolje bi bilo da je pacijent pod stalnom liječničkom i kardiološkom kontrolom. Preporuka je da pacijenti, uvijek uz sebe, imaju lingvalete nitroglicerina. Kao prevencija preporučuje se i aspirin jer sprečava stvaranje krvnih ugrušaka,osim u slučaju kontraindikacija, kao i beta blokatori (osim u slučaju astme) koji usporavaju frekvenciju srca tj. smanjuju potrebe ishemičnog miokarda za kisikom i hranjivim materijama, ili – vazodilatartori (blokatori kalcijskih kanala).

Ako je suditi prema poslednjim kardiološkim istraživanjima, najrizičnije grupe su muškarci stariji od 40 godina i žene starije od 50 godina. Iako žene od kardiovaskularnih bolesti često štite hormoni, današnji način života (pušenje, stres…) čine ih podložnima toj vrsti bolesti u jednakoj mjeri kao i muškarce. Danas ljudi mogu oboljeti i sa 20., 30. godina, ukoliko se slabo kreću, puno puše i ne paze na prehranu. Izuzetno važno je paziti na način života, baviti se sportom, zdravije i raznovrsnije jesti (smanjiti kalorije, šećer i masti, a više konzumirati voće i povrće). Treba se potruditi ukloniti sve faktore rizika i onemogućiti prelazak angine pektoris u infarkt miokarda. Na kraju ponovićemo da blagovremeno postavljena dijagnoza, redukcija faktora rizika, adekvatna terapija i redovne kardiološke kontrole, uveliko mogu spriječiti razvoj težih oblika ishemijske bolesti srca.