Udisanje dima iz cigareta sadrži preko 4000 štetnih tvari. Najpoznatiji od njih – nikotin – stvara zavisnost. Organizam se postepeno privikava na nikotin. Kod nepušača već doza od 5 mg uzrokuje simptome akutnog otrovanja, a pojedinačna letalna doza iznosi 40 do 60 mg nikotina. Iako je većina pušača svjesna štetnih posljedica nikotina i katrana, mladi pušači možda i nisu potpuno svjesni koliko pušenje utječe na njihovo zdravlje već sada.
Pušenje definitivno ima najštetniji uticaj na pluća pušača, jer pluća uvlačenjem dima direktno primaju sve štetne supstance koje su sadržane u cigareti.
Za razliku od zdravih pluća čije membrane su glatke i nježne, membrane pluća pušača su vrlo krute i pune ožiljaka. Ovo otežava razmjenu kisika i ugljen-dioksida između krvi i zraka. Alveole pušača također gube elastičnost.
Na disajnoj cijevi i dijelu pluća nalaze se sitne dlačice vidljive mikroskopom. One služe za zaustavljanje prašine, mikroorganizama i drugih štetnih elemenata. Kod pušača su te dlačice većinom uništene i njihova pluća su izložena bilo kakvim štetnim elementima koji se mogu naći u zraku. Zbog toga pušači češće obolijevaju od bronhitisa i drugih plućnih bolesti.
U prosjeku 85% od svih oboljenja pluća, a oko jedne trećine svih kancerogenih oboljenja su uzrokovana upravo konzumiranjem cigareta. Dakle, pored raka pluća, pušenje može prouzrokovati i rak usta, grkljana, jednjaka, gušterače i bubrega. Kod žena povećava rizik od raka grlića maternice.
Brojni su efekti na organizam – prestankom pušenja. Ne morate čekati godinama da uočite prednosti nepušenja. Već prvog dana kada prestanete pušiti u vašem organizmu događaju se male, pozitivne promjene, međutim imajte na umu to da za smanjenje rizika od opasnih bolesti poput raka ipak treba proći i desetak godina. Dobrobiti koje ćete osjetiti odmah su: ugodniji dah, bjelji zubi i prsti, izostanak neugodnog mirisa na koži, kosi i odjeći, bolji okus hrane, niži krvni pritisak, bolja cirkulacija, manji broj otkucaja srca, čišća pluća i dublji dah. Godinu dana nakon prestanka pušenja, smanjuje se rizik od moždanog udara za više od 50%, a za dvije godine se normalizuje seksualna fukncija. 15 godina nakon prestanka pušenja, rizik od koronarne srčane bolesti jednak je kao kod nepušača. Prestanak pušenja smanjuje i vjerovatnost impotencije, razvoja poteškoća za vrijeme trudnoće, prijevremenog poroda, pobačaja i rađanja djece niske porođajne težine.
