Poznato je da se bolesti srca ispoljavaju različitim simptomima i znacima, ali i da godišnja doba različito utiču na srčane bolesnike. Tako je zima opasnija za srce od perioda umjerenih temperatura. Pošto smo već izloženi niskim temperaturama ali i zagađenosti zraka trebalo bi podsjetiti na osnovne znake srčanog oboljenja na koje bi trebali obratiti pažnju i oni koji još ne znaju da imaju oboljelo i oslabljeno srce.

Prim.dr. Senada Hujdurović, internista-kardiolog,odgovara na pitanja o tegobama i bolovima koji upućuju na bolesti srca i daje preporuke za zaštitu srca u zimskom periodu.

Šta su palpitacije i kakav je njihov značaj?
– Subjektivne tegobe koje bolesnik osjeća u predsrčanom predjelu nazivaju se palpitacije. Najčešće su uslovljene promjenom frekvencije i ritma srca, tako da se bolesnici žale na osjećaj brzog lupanja srca. Ono je uslovljeno tahikardijom (ubrzanjem) srčanog rada. Osjećaj probadanja u predjelu srca, često kao udar nožem, također je subjektivna tegoba koja se ubraja u palpitacije. Ali one nisu uvijek znak ozbiljnog oboljenja srca.

Koje su karakteristike stenokardičnog bola?
– Taj bol nastaje usljed ishemije srčanog mišića. On je posljedica nedovoljnog priliva krvi, odnosno kiseonika u srčani mišić zbog insuficijencije (slabosti) koronarnog krvotoka. Stenokardični bol se može prepoznati po tome što nije lokaliziran u predjelu iktusa, već iza grudne kosti. Ovaj bol u vidu stezanja i “davljenja” može trajati nekoliko, a najviše 15 minuta. On se širi prema vratu, obostrano ili samo s jedne strane, zatim duž unutrašnje strane ruke, najčešće lijeve. Stenokardičan bol nastaje zbog fizičkog napora, psihičkog uzbuđenja, obilnog obroka i hladnoće.

Šta je dispneja i kako se ispoljava?
– Kardijalna dispneja je osjećaj teškog disanja, osjećaj nedostatka zraka. Ovaj simptom je najčešći znak bolesti srca. Uglavnom se javlja pri naporu, ali može da se javi i u mirovanju, najčešće noću u snu, u vidu napada.
Koje su karkateristike otoka kod srčanih bolesnika?
Zastojna srčana insuficijencija desnog srca najčešće se ispoljava nakupljanjem veće količine međućelijske tečnosti. Ta pojava se naziva edem (otok).

Na šta upućuju proširene vene na vratu?
-Tu se radi o povećanju venskog pritiska. Desna srčana komora prima krv iz sistema gornje i donje šuplje vene. Otežan priliv krvi iz sistema gornje šuplje vene dovodi do njenog nakupljanja u venskom krvotoku vratnog područja. Zato se vene proširuju.

U kakvoj je vezi nikturija sa bolešću srca?
-Nikturija označava učestalo mokrenje noću. Srčani bolesnici često mokre manje količine mokraće u toku dana, ukoliko se kreću, jer se zadržana tečnost skuplja u donjim dijelovima tijela. Zato bolenici noću počinju češće da mokre jer zadržana tečnost iz donjih dijelova tijela dolazi u opću cirkulaciju. Nikturija je jedan od prvih znakova početne srčane insuficijencije.

Šta preporučujete?
– Redovne ljekarske preglede i pridržavanje propisane terapije ne može ništa zamijeniti. Ali tokom zimskog perioda pacijenti sami moraju povesti više računa o zašiti svoga srca, pogotovo ako boluju od hroničnih srčanih bolesti. Prema naučnim istraživanjima, srčane smrti se češće događaju zimi. Čak i čišćenje snijega ispred kuće, posebno ako to rade osobe koje se inače ne bave fizičkom aktivnošću, može dovesti do komplikacija sa smrtnim ishodom. Zato srčani bolesnici, ali i oni koji imaju povišeni rizik od srčanih bolesti – na koji upućuju gore navedeni sipmtomi – moraju biti na oprezu.

Nagli izlazak iz tople prostorije na veliku hladnoću može biti koban. Hladnoća sužava periferne krvne sudove, a kod starijih bolesnika i hipertoničara, to može da izazove brzi i veliki skok krvnog pritiska. Bolesnici koji nemaju reguliran krvni pritisak, a izlaze naglo iz toplog na hladno, imaju veliki rizik od infarkta srca ili mozga.