Ako je suditi prema broju pacijenata koje susrećemo kroz našu kliničku praksu, tegobe organa za varenje spadaju u red najčešćih zdravstvenih poteškoća, zbog kojih se u poslednje vrijeme traži pomoć stručnjaka.
Bolesti organa za varenje, ubrajaju se u bolesti modernog i stresnog načina života.Narušavanje ravnoteže između uloge koju ima sluznica želuca i količine izlučenih želučanih sokova jedan je od uzroka nastanka smetnji i bolova u želucu. Kao posljedica dolaze žgaravica, bol u trbuhu, težina u želucu, nadutost, podrigivanje ili mučnina. Ako se ove smetnje ne liječe na pravilan način, problemi mogu eskalirati do vrlo ozbiljnih bolesti. Kao poznati uzroci bolova u želucu najčešće se navode: masna i začinjena hrana, kontinuirana izloženost stresu, u pojedinim slučajevima neki lijekovi i nezaobilazna Helicobacter pylori.
Dispepsija je zajednički naziv za poteškoće koje su lokalizirane u gornjem dijelu probavnog sistema, te se javljaju tokom konzumiranja (probavljanja hrane). Najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi (prosječna dob je 55 godina) i pogađa podjednako oba pola, sa nešto većom učestalošću kod muškaraca. Prema nekim istraživanjima trećina populacije pati od navedenih problema. Velik broj dispeptičnih bolesnika ima oštećenje gornjeg dijela gastrointestinalnog sistema: peptični ulkus želuca(čir) ili dvanaestnika.
U svrhu pravog uvida u poteškoće koje narušavaju sam kvalitet života važno je pravovremeno potražiti pomoć liječnika radi dijagnostičke obrade. Kod liječenja dispepsije važno je promijeniti štetne životne i prehrambene navike, te kontrolirati i liječiti ostale prisutne bolesti. Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevni unos nemasne i ne suviše začinjene hrane, te raspodjela dnevnog unosa u više manjih obroka. Dijagnozu nadraženog želuca liječnik postavlja nakon detaljne obrade koja u konačnici ne nalazi neki organski uzrok za nastavak opisanih poteškoća. Na pojavu ovih simptoma velikim dijelom utiču: stil života, loše prehrambene navike, nepodnošenje nekih namirnica, konzumiranje alkohola, pušenje i izloženost stresu.
Ipak, kao jedna od najčešćih bolesti modernog društva je zasigurno gastritis. Pod gastritisom mislimo na upalne bolesti sluznice želuca. Akutni gastritis definiran je iznenadnim i prolaznim stanjem bolova u želucu za razliku od hroničnog koji traje duže vrijeme.Većina osoba sa povremenim bolovima u želucu nema gastritis, ali u situaciji kada se sluznica želuca upali osobe mogu osjećati nelagodu popraćenu jakim bolovima u želucu. Jedan od simptoma gastritisa je bol u gornjem dijelu trbuha, podrigivanje ili štucanje.
Gastritis često uzrokuju bakterijske infekcije među kojima je najpoznatija Helicobacter pylori. On za posljedicu često ima ulkusnu bolest, koja je poznatija pod nazivom čir na želucu te čir na dvanaestniku. Metode samopomoći u takvim situacijama ne daju očekivane rezultate stoga je posjet liječniku neizostavan i obavezan.Kao dijagnostička metoda izbora broj jedan ovdje se nameće gastroskopija.
Gastroskopija je dijagnostičko terapijski endoskopski pregled gornjeg dijela gastrointestinalnog (GI) trakta, koji obuhvata jednjak (dio sistema za varenje, gdje se odvija gutanje), želudac i duodenum (dvanaestopalačno crijevo). Izvodi se endoskopskim instrumentom – endoskopom, koji ima oblik fleksibilne dugačke cijevi, sa video kamerom na vrhu. Tokom gastroskopije moguće je uzeti uzorke tkiva za biopsiju, ili izvesti određene tretmane (kao što su dilatacija, uklanjanje polipa, tretiranje krvarenja).
Gastroskopija nije bolna metoda iako se smatra prilično neugodnom pretragom. Ali uz stručno vođenje, pacijenti je dobro podnose.U današnje vrijeme ovo je najbolja metoda za pregled šupljih organa probavnog trakta. Ona zapravo daje mogućnost najsigurnije dijagnoze stanja koje bi inače bilo teško dokazati, svakako uz direktno djelovanje liječnika u smislu otklanjanja tegoba koje su bolesnika dovele na gastroskopiju. Pacijent će ovako izbjeći brojne druge pretrage, ovako samo jednim pregledom dobija najbolju moguću pretragu.
Gastroskopija kao medicinska procedura nije samo dijagnostička, već i terapijska metoda. Riječ je o sigurnoj metodi, tako da je mogućnost razvoja komplikacija liječenja u obliku probijanja stijenke, krvarenja ili alergijske reakcije na primijenjene lijekove izuzetno mala.
Kod svih tegoba koje smo pobrojali, trebalo bi uvesti promjene i u životne navike pa tako smanjiti stres, prekinuti pušenje, ne konzumirati gazirane napitke… Uz pridržavanje dijetetskih mjera te uz pravilno provođenje terapije, gastroenetrološki problemi se uspješno liječe, ali postoji i visok rizik ponavljanja ako pacijenti nisu disciplinirani. Ukoliko ste i sami suočeni sa nekom od tegoba koje traju, javite nam se, mi u Plavoj poliklinici ponudićemo vam prava i po vaše zdravlje sigurna – najbolja rješenja i preporuke! Cilj nam je da vas upoznamo sa razlozima nastanka tegoba sa kojima se suočavate.
Piše: Mr. sci. dr Admir Kurtćehajić
specijalista interne medicine, ultrasoničar – endoskopista
