bsen

Depresija je čest poremećaj i gotovo da nema čovjeka koji nije imao barem jednu depresivnu epizodu tokom svog života. No, to je i “šutljiva bolest” koja često protiče bez jasnih vanjskih znakova. Osobe sa depresijom najčešće ne govore da su depresivne, iako u svojoj nutrini istinski i duboko pate. Nerijetko se javljaju porodičnom ljekaru žaleći se na tjelesne simptome, ne otkrivajući u potpunosti pravu prirodu svoga stanja.
Istraživanja upućuju da u ustanovama primarnog nivoa zdravstvene zaštite, više od polovine ambulantnih posjeta ljekaru su zbog somatskih/tjelesnih smetnji koje su često udružene sa depresijom i anksioznošću.


Depresivni simptomi mogu se ispoljavati na vise načina. Neki od njih su psihološke prirode, kao sto su:
-Preosjetljivost ili osjećaj praznine,
-Anksioznost,
-Razdražljivost, frustriranost ili ljutnja (čak i zbog “sitnica”),
-Tuga, potištenost ili beznadežnost,
-Gubitak volje i interesa za uobičajene aktivnosti (kao što su seks, sport, hobiji i sl.),
-Osjećaj bezvrijednosti ili krivnje,
-Učestale misli o smrti, suicidu ili pokušaji suicida i dr.


Osim psiholoških, simptomi depresije uključuju i tjelesne simptome:
-Smetnje spavanja: smetnje usnivanja, često ili rano buđenje, ili prekomjerno spavanje,
-Nedostatak energije ili osjećaj premorenosti,
-Debljanje ili gubitak u tjelesnoj težini ,
-Bolovi u leđima, glavobolje i drugi tjelesni simptomi.


Neke osobe nisu svjesne da ovi simptomi, zapravo, ne ukazuju na tjelesnu bolest nego na depresiju. Otuda, skrining na depresiju ima visestruke koristi. To je značajno iz dva razloga: Odrasli koji pate od težih mentalnih poremećaja ili imaju bolesti ovisnosti češće oblijevaju od hroničnih tjelesnih bolesti i žive kraće, tj. umiru ranije nego osobe iz opce populacije. S druge strane, osobe koje imaju neku od težih ili hroničnih tjelesnih bolesti, imaju i visoku učestalost poremećaja mentalnog zdravlja.
Skrining za poremećaje mentalnog zdravlja vrlo je značajan za sveukupno zdravlje pacijenata, jednako kao i skrining za visok krvni pritisak, šećernu bolest i druge tjelesne bolesti i poremećaje. Često predstavlja prvi korak za dobijanje pomoći. Klinička depresija nije samo ozbiljan medicinski problem nego može dovesti i do suicida, istovremeno biti prisutna sa drugim oboljenjima i komplicirati druga medicinska stanja i bolesti.


Imajući u vidu da samo oko 1/3 osoba koje pate od depresije zatraži strucnu pomoć od profesionalaca za mentalno zdravlje, ohrabrivanje drugih da urade skrining za mentalno zdravlje pomoći će da više ljudi dobije pomoć koja im je potrebna. Također, skrining je posebno važan za osobe koje možda nemaju uvid u svoje depresivne simptome. Ponekad ljudi minimiziraju ozbiljnost prisutnih simptoma ili se plaše da bi zbog toga mogli biti stigmatizirani (negativno obilježeni). Međutim, što se prije postavi dijagnoza depresije, tim prije se može napraviti plan tretmana i pomoći oporavak od ovog poremećaja.


Shvatajući značaj sveobuhvatne brige za tjelesno i psihičko zdravlje, Plava Poliklinika pokreće akciju skrininga za mentalno zdravlje u periodu 10.12.-20.12.2018.
Pridružite nam se u nastojanju da povećamo svijest o simptomima depresije i stresa i smanjimo stigmu vezanu za dijagnoze poremećaja mentalnog zdravlja.


AKCIJA!!! Skrining za mentalno zdravlje

Skrining na depresiju 15 KM + psihološko savjetovanje GRATIS
Skrining na stres 15 KM + psihološko savjetovanje GRATIS