Promjene u poremećaju srčnog ritma, koje nisu kontinuirane, koje se javljaju povremeno ili samo u nekim određenim situacijama, neće uvijek biti registrovane na običnom EKG snimku, a posebno ne tokom jednog liječničkog pregleda. Kako bismo saznali da li postoje promjene u električnoj aktivnosti srčanog mišića u svakodnevnim, realnim životnim okolnostima 24 satni Holter EKG-a je veoma važna dijagnostička metoda.
Svaka nejasna bol u prsima, preskakanje srca, lupanje srca, gušenje, zamaranje, pritisak u grudima, gubitak svijesti, omaglica, slabost, nesigurnost, osjećaj nadutosti, nelagoda u želucu , nedostatak zraka…znakovi su za bolest srca i povod za provođenje Holter EKG-a. Kada se kaže Holter podrazumijeva se kontinuirano, 24-satno sminanje EKG-a ili Holter za praćenje krvnog pritiska. Kada je riječ srcu, EKG Holter monitor bilježi električne signale iz srca putem nekoliko elektroda pričvršćenih za grudni koš. Elektrode su spojene u jedan mali uređaj, veličine fotoaparata, koji je najčešće pričvršćen za pojas. Tokom snimanja pacijent je obavezan o svojim aktivnostima voditi evidenciju.
Većina Holtera ima i posebno dugme koje pacijent pritisne u trenutku kada subjektivno osjeća neku poteškoću. Tada u zapisu ostaje poseban znak koji signalizira liječnika na potencijalnu promjenu u radu. Od pacijenta se očekuje da provodi sve normalne dnevne aktivnosti, s tim da se srčani rad bilježi tokom sna. Tehničar, prema uputstvu liječnika, pojašnjava kako voditi dnevnik o dnevnim aktivnostima i simptoma tokom ispitivanja. Dakle važno je tačno i ispravno voditi dnevnik. I kao što smo već pomenuli, ukoliko pacijent osjeti simptome kao što su bol u prsima, otežano disanje, neravnomjerni otkucaji srca ili vrtoglavicu, obavezan je napraviti bilješku u dnevniku – vrijeme, doba dana kada su ti simptomi počeli i kojom aktivnosti se bavio u tom trenutku.
Nakon ispitnog perioda, monitor će vam skinuti tehničar. Dnevnik se upoređuje sa promjenama na EKG-u, koje su zabilježene u Holter monitor.Tokom snimanja Holtera kroz 24 sata, ponekad i duže moguće je utvrditi poremećaj u ritmu srca kao i prokrvljenost srca koji se javljaju rijetko i nemoguće ih je uočiti tokom snimanja običnog EKG-a. Nakon provedenog Holter monitoringa, podaci iz njegove memorije prebacuju se u posebno osmišljen program na kompjuteru, gdje ordinirajući kardiolog analizira snimljeni zapis. Nakon ovih provjera, kardiolog izdaje nalaz u kojem su brojni parametri kao npr. prosječni broj, maksimalni, te minimalni broj otkucaja srca, aritmije, znakovi za slabiju prokrvljenost srca i sl. Podsjetićemo da će kardiolog zahtijevati holter i da utvrdi koliko su preporučeni lijekovi imali učinka kod navedenih problema.
Redovne kontrole Holtera neophodne su i kod osoba koje već imaju implantiran pacemaker odnosno elektrostimulator. Date vrijednosti određuju najčešće koliko je potrebno još dodatnih ispitivanja ili uvođenje, ovisno o rezultatu, i novih lijekova za srce, pa i to da li je neophodna ugradnja srčanog stimulatora, kako bi se postigao i vratio regularan ritam rada srca. Pojedini pacijenti su skeptični prema Holteru, ali iskustva nakon ove pretrage potpuno su drugačija, jer rezultati koji se dobiju za posljedicu imaju samo olakšanje pacijentu. Pregled nema rizika i bezbolan je. Kao što smo već naveli obavlja se uz svakodnevne aktivnosti. Uz širu odjeću niko ne može primijetiti da pacijent provodi pretragu. Uređaj za snimanje obično se nosi za pojasom ili preko ramena. Kako se radi o osjetljivom elektronskom uređaju treba izbjegavati tuširanje ili kupanje. Kardiolozi u Plavoj Poliklinici iscrpno će vam pojasniti svrhu izvođenja holter EKG-a, kao i dobijene rezultate, a sve u cilju poboljšanja vašeg zdravstvenog statusa.
