Laparoskopija je „zlatni standard“ u dijagnostici i liječenju ektopične trudnoće, zbog značajnih prednosti pred laparotomijom(klasicna OP). Bolja je vizualizacija zdjeličnih organa koja omogućava sigurnu i brzu dijagnozu, značajno je kraće trajanje zahvata od laparotomijskog, postoperacijski oporavak je brz, potpun i lagan, ožiljci su mali, bolovanje je kraće kao i trajanje hospitalizacije. Postotak komplikacija laparoskopije i trajnog oštećenja je značajno niži i iznosi 1-3,9% na 1.000 zahvata. Stoga se danas može ektopična trudnoća laparoskopskim pristupom dijagnosticirati i operirati u više od 95% slučajeva.

Indikacija za laparoskopiju postavlja se temeljem usporedbe i kombinacije opažanja: kliničke slike, ß-hCG-a i ultrazvučnih nalaza.
Kontraindikacije za laparoskopiju su ekstremna tjelesna masa i akutni hemodinamski šok.

Naspram klasične operacije u Plavoj poliklinici izvodimo laparoskopiju sa manje stresa i trauma, manje postoperativnih bolova, manje rezova u područiju trbuha,manje zapleta…Koristimo se najmodernijim instrumentom koji omogućava lijepljenje i rezanje žila i vezivnog tkiva (Ligasure-om). Termalne ozljede tkiva su reducirane na maksimalno dva milimetra.
Preduvjeti za laparoskopiju su znanje, iskustvo, vještina i oprema. Moderne laparoskopske metode uključuju hirurški i/ili farmakološki pristup.
Rana dijagnoza ključna je i nužna za angažirani pristup liječenju ektopične trudnoće, kao i za sprječavanje posljedica ektopične trudnoće na fertilitet.

Klinički znakovi

Izvanmaternična trudnoća danas je ginekološka bolest s najviše dijagnostičkih pogrešaka. Raznolikošću simptoma ona oponaša mnogobrojne poremećaje i abnormalnosti rane trudnoće. Izvanmaternična trudnoća imat će različite znakove i simptome ako je u akutnom ili subakutnom obliku.

U akutnom obliku dolazi do prsnuća jajovoda i obilna krvarenja u trbušnu šupljinu. Stijenka jajovoda ne može izdržati proces implantacije zametka koji na posljetku uzrokuje oštećenje krvnih žila te rupturu stijenke praćenu obilnim krvarenjem.

Subakutni oblik izvanmaternične trudnoće susreće se puno češće, u 75 do 80% slučajeva. Pacijentica se žali na jednostranu bol, izostanak menstruacije tokom nekog vremena (amenoreja) i oskudno krvarenje iz vagine.

Bol u donjem trbuhu najčešći je simptom izvanmaternične trudnoće. Najčešće je jednostrana, i to na strani izvanmaternične trudnoće. Često bol ima osobine iznenadnih probadanja. Posebno jaka bolnost, koja se upoređuje s ubodom noža, najčešće je znak prsnuća jajovoda i zahtijeva hitnu hiruršku intervenciju.
Krvarenje iz maternice redovit je simptom izvanmaternične trudnoće i bilježi se u do 80% slučajeva. Ono je najčešće oskudno, tamnije i drugačije od menstruacijske krvi. Žene najčešće ne mogu tačno obilježiti posljednju menstruaciju, nego je poistovjećuju s tim krvarenjem.