Problemi s neplodnošću iznenade većinu parova, jer mnogi nemaju medicinsku anamnezu koja bi ukazivala na problem dobivanja željenog potomstva.

Statistike govore  da muški uzrok neplodnosti zauzima  40 %, 50 % je ženski dok 10 % otpada na idiopatsku neplodnost ( nepoznat uzrok neplodnosti)

Spermiogram – analiza ejakulata je rutinska pretraga i prvi korak kod ispitivanja plodnosti muškarca.

Kako se pripremiti za analizu eakulata? 

Preporučljivo je dva do šest dana prije analize sjemena suzdržati se od seksualnih aktivnosti, dugo razdoblje seksualne neaktivnosti može dovesti do slabije pokretljivosti spermija. Trebalo bi izbjegavati konzumiranje alkohola najmanje jedan dan prije izvođenja testa. Uzorak za analizu je moguće donijeti i od kuće, s tim da je dozvoljeno vrijeme dostavljanja u laboratorij do 30 min. zbog pouzdanosti rezultata testa.

Analiza ejakulata

Analiza ejakulata se sastoji od određivanja fizikalnih svojstava sjemene tekućine (boja, volumen, miris, pH, viskoznost, likvefakcija ) te određivanja broja, morfologije pokretljivosti i vitalnosti spermija.

Normalan volumen ejakulata  je između 1,5 i 6 mL. Odstupanja  upućuju na moguće smanjenje plodnosti.

Ejakulat bi trebao biti bijele boje. Promjena boje i mirisa mogu značiti prisutnu infekciju

Viskoznost i likvefakcija odaju biohemijske poremećaje sastava sjemene tekućine, te moguće prisutnosti antitijela.

Normalna pH vrijednost je između 7,2 i 7,8. Ejakulat bi trebao biti blago bazan budući je okoliš vagine kiseo, kako bi spermiji imali optimalan pH za oplodnju.

 Mikroskopska analiza – kvantitativna svojstva

Nakon makroskopskog izgleda i procjene, slijedi mikroskopski pregled pokretljivosti vitalnosti i  broja spermija.

Prema WHO iz 2010. godine, najniže referentne vrijednosti urednog spermiograma:

• Ukupan broj spermija (u milionima, mil): 39
• Koncentracija spermija (milion po mililitru, mil/ml): 15
• Ukupna pokretljivost spermija 40 %
• Progresivna pokretjivost (PR, %): 32
• Vitalnost (broj živih spermatozoida, %): 58
• Morfologija spermija (normalni oblik, %): 4

Koncentracija spermija: Određuje se broj spermija u mililitru i ukupan broj spermija u ejakulatu. Ukoliko je  u ejakulatu nađeno manje od 15 mil/ml  govorimo o oligozoospermiji.

Za normalan nalaz udio progresivno pokretnih i slabo pokretnih  spermija mora biti veći od 40%. Odstupanje od navedenog dovodi do asthenozoospermije.

 Prema pokretljivosti spermiji se dijele u 4 grupe:

1. progresivno pokretni
2. slabo pokretni
3. spermiji pokretni u mjestu – neprogresivni
4. nepokretni spermiji

Azospermija: potpuno odsustvo živih spermatozoida u ejakulatu. Da bi se sa sigurnošću postavila ova dijagnoza, potrebno je uraditi analizu bar triju uzoraka sperme. Neophodno je uraditi i hormonski status, a po potrebi i hromozomske analize.

Vitalnost –Ovo testiranje se obično radi kod vrlo malenog broja pokretnih spermija jer njime možemo odvojiti nepokretne spermije od onih mrtvih i time se daje vjernije slika kako bi se vidjelo može li se par uputiti na postupak medicinski potpomognute oplodnje.

U slučaju kada nađemo samo nepokretne spermatozoide u ejakulatu govorimo o nekrozoospermiji

Morfologija – Oblik i izgled spermija jedan su od najvažnijih parametara procjene plodnosti.

Nepravilnosti spermija mogu se dogoditi za vrijeme nastanka spermija ili za vrijeme skladištenja u epididimisu. „Zdrav“ spermatozoid ima osnovna 3 dijela: glavu, vrat i rep. Međutim, postoje i patološki oblici muških polnih ćelija: megalocefalični – sa prevelikom glavom, sa duplim repom, duplom glavom, premalom glavom, „kragnicom“ oko vrata itd.

Za normalan nalaz mora biti više od 4% normalnih spermija, u suprotnom se radi o teratzoospermiji

Aglutinacija je pojava sljepljivanja spermija i drugih stanica (npr. leukocita) u ejakulatu, što umanjuje plodnost, i najčešće je posljedica upale ili infekcije. Može upućivati i na pojavu antispermatozoidnih antitijela koja mogu uticati na proces oplođenja preko mehanizama kao što su imobilizacija i aglutinacija spermatozoida, interakcija sa mukusom ženskog genitalnog trakta, otežavanje transporta spermatozoida i onemogućavanje receptorske interakcije spermatozoida sa zonom pelucidom jajne ćelije, što se manifestuje izostankom akrozomalne reakcije, penetracije spermatozoida u jajnu ćeliju i oplođenja. Uzrok pojave antispermatozoidnih antitijela može biti hirurška intevrnecija na testisima, povreda testisa, varikokela.

Ako postoji više od 1 milion/ml leukocita u ejakulatu, postoji sumnja na upalu.  Tada govorimo o leukozoospermiji. 

Dokaz da u svemu treba imati mjeru je polizoospermia. Ukoliko broj spermatozoida u 1 ml sperme prevazilazi 250 miliona to nazivamo polispermijom. Ovako veliki broj spermatozoida umesto da uveća mogućnost ostvarivanja trudnoće naprotiv, može biti uzrok infertiliteta. Polispermia je često povezana sa smanjenom pokretljivošću spermatozoida i povećanim brojem morfološki defektnih spermatozoida.

Ukoliko su svi parametri ejakulata zadovoljavajući govorimo u urednom nalazu – normozoospermiji.